INTERVJU: Glazba s prostora bivše Jugoslavije pozitivna o Romima

Budući da je 8. travnja Svjetski dan Roma, motivacijske razgovore uoči Rektorove nagrade odlučili smo započeti s Ivanom Barićem, studentom prve godine diplomskog studija politologije i demonstratorom na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Ivan je u akademskoj godini 2014/2015. dobitnik Rektorove nagrade za rad Analiza narativa i diskursa o Romima u popularnoj glazbi na području bivše Jugoslavije, pod mentorsvom docentice dr. sc. Marte Zorko. Analizirao je kako se o Romima pjeva u pjesmama Đorđe Balaševića, Letećeg odreda, Siniše Vuce, Frenkieja, Ede Maajke, Zvonka Bogdana i ostalih autora.

Što si istraživao?

– Istraživao sam diskurse o Romima u glazbi. Bio sam ograničen na prostore zemalja bivše Jugoslavije isključivo zato što ne poznajem jezike drugih zemalja srednjoistočne Europe (što je geografski prostor koji je prvotno bio u planu, ali nažalost ne govorim rumunjski ili bugarski). Osnovna hipoteza bila je da su u jednom proizvodu popularne kulture, pjesmama, Romi prikazani pozitivno, a ne negativno, kako je to predominantno slučaj u medijima i uličnim razgovorima, najčešće punima stereotipa. –

Zašto nam je to važno?

– Ta tema je važna jer je hipoteza dokazana - u 84% slučajeva (a analizirano je 147 pjesama) diskurs koji se pojavio o Romima bio je pozitivan ili neutralan, a samo u 16% negativan! To pokazuje kako se Rome ne etiketira uvijek na negativan način na ovim prostorima, kao što se iz medijskih članaka možda da iščitati, već ih se prikazuje primjerice i kao zabavljače, fatalne zavodnike, ili one koji tješe ranjena srca. Kao što je Ajana Löw Stanić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu dokazala u svom radu Ispitivanje izraženosti predrasude prema Romima u periodima različite zastupljenosti Roma u hrvatskim medijima, za koji je dobila Rektorovu nagradu 2009. godine, ljudima na spomen Roma na pamet padnu prvo negativni stereotipi koje su pokupili čitajući medije. Međutim, ako smo kao društvo već toliko skloni stereotipiziranju, zašto te negativne stereotipe ne zamijenimo pozitivnima, onima iz pjesama? –

Što je bilo najteže prilikom pripreme rada?

– Najteži dio tijekom istraživanja/pisanja rada bio mi je onaj koji se ticao tehnikalija - iščitavanje rada nekoliko puta kako bismo pronašli sve gramatičke greške i ispravili ih, ili slaganje literature po pravilnom redoslijedu. To nam nije oduzelo toliko puno vremena (kao primjerice preslušavanje pjesama, što je bio uvjerljivo najzabavniji dio!), ali je bilo dosadnjikavo, a samim time i teško. –

Kakvi su planovi za budućnost?

– Trenutno radim kao student pripravnik u Odjelu za javni sektor u PwC Savjetovanju i jako mi se sviđa taj posao, tako da slobodno mogu reći da su moji planovi za budućnost orijentirani u tom smjeru. Svakako planiram ostati u Hrvatskoj i pokušati iskoristiti znanja koja sam stekao na način koji bi bio konstruktivan za širu zajednicu. Nadam se kako će privatni i javni sektor te akademska zajednica početi napokon surađivati te da će se tako kreirati radna mjesta da mladi ne moraju odlaziti u inozemstvo u potrazi za poslom. Naravno, i na nama mladima je da budemo proaktivni i inovativni te da sami pokrenemo ekonomiju koliko možemo. –

– Važno je prijavljivati se za Rektorovu nagradu jer je to jedno lijepo priznanje za sav trud i rad koji mladi studenti ulažu u svoje obrazovanje. Rektorova nagrada je nešto na što ću uvijek biti ponosan, a ona je ujedno i pokazatelj vaše ambicije potencijalnom poslodavcu. – ističe Ivan.

Rad će biti posebno zanimljiv svima koji žele samostalno poslušati pjesme koje je Ivan analizirao. Na kraju rada kojeg možete pogledati na poveznici, nalazi se popis svih 147. Dok ste još inspirirani, pero (ili tipkovnicu) u ruke i pišite: rektor vas čeka, priznanje je vrijedno!

Više o samim prijavama za Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu te o rokovima za predaju radova možete saznati na poveznici.