Hrvatski student na Oxfordu: Jakov Mlinarević nam otkriva kako je studirati i boraviti na jednom od najprestižnijih svjetskih sveučilišta
Ovaj mladi i perspektivni Osječanin iza sebe ima poduži staž studiranja u Velikoj Britaniji, a trenutno se nalazi na Oxfordu, gdje pohađa doktorski studij na području arheologije.
Ovaj mladi i perspektivni Osječanin iza sebe ima poduži staž studiranja u Velikoj Britaniji, a trenutno se nalazi na Oxfordu, gdje pohađa doktorski studij na području arheologije.
Kako je to studirati na jednom od najprestižnijih svjetskih sveučilišta, u razgovoru nam je otkrio Jakov Mlinarević. Ovaj mladi i perspektivni Osječanin iza sebe ima poduži staž studiranja u Velikoj Britaniji, a trenutno se nalazi na Oxfordu, gdje pohađa doktorski studij na području arheologije.
No, prije nego smo se dotakli samog studiranja, Jakov nam prepričava kako je uopće pao izbor na odlazak u inozemstvo.
Studirati na Oxfordu, odnosno u Ujedinjenom Kraljevstvu, odlučio sam dosta rano, sigurno već na početku srednje škole. Ujedinjeno Kraljevstvo ima bogatu tradiciju bavljenja s arheologijom i najbolje arheološke smjerove na svijetu te sam zbog toga odabrao prvo preddiplomski studij na najstarijem arheološkom institutu na svijetu, u Londonu (University College London), a potom sam upisao poslijediplomski studiji na Oxfordu - rekao je Mlinarević.
Glavna razlika je u studiranju između ex cathedra - kontinentalnog načina obrazovanja koji postoji u Hrvatskoj i anglosaksonskog načina koji se puno manje oslanja na autoritet profesora, a više na konstruktivnu raspravu. Također, u Hrvatskoj se puno više vremena provodi na predavanjima i u velikim grupama, dok je to u UK znatno manje i ovdje je naglasak stavljen na individualan pristup istraživanju te manje seminarske grupe. Prednost kontinentalnog sustava je u širem faktografskom znanju, odnosno znanju činjenica, dok puno fleksibilniji anglosaksonski sustav ima prednost kritičkog razmišljanja i izlaska iz etabliranih normi rasuđivanja - opisuje Mlinarević.
Što se tiče cijena studiranja, u tom je segmentu Brexit (britanski izlazak iz EU) odigrao ključnu ulogu te je situacija znatno drugačija u odnosu na prije par godina.
Cijena studiranja na skoro svim javnim sveučilištima u Engleskoj bila je jednaka za građane iz UK-a i za građane iz ostatka Europske unije. To je tako bilo sve do Brexita, a onda se situacija znatno izmijenila. Danas je za građane EU, koji počinju studiranje poslije Brexita, znatno skuplje. Sve u svemu, značajno je skuplje studirati na bilo kojem sveučilištu u Engleskoj, nego na privatnim fakultetima u Hrvatskoj. Barem koliko je meni poznato...- govori Mlinarević te ističe kako je broj inozemnih studenata znatno manji, a razlog je ponovno Brexit.
Plan mi je završiti doktorat koji ima dosta etapa i faza, a nakon toga, ovisno o prilikama, svakako bih se volio vratiti u Hrvatsku i pridonijeti razvoju znanosti. Kvaliteta načina života u Hrvatskoj još se uvijek u smislu uređenosti ne može uspoređivati s načinom životom u Britaniji ili u drugim Zapadnim zemljama. U profesionalnom smislu se vidim svugdje gdje se traži kvalitetno rješavanje problema za što me pozadina u društvenim i prirodnim znanostima pripremila - zaključuje Mlinarević.
