Biste li studirali u Americi?

 Mnogi hrvatski studenti željeli bi studirati u Sjedinjenim Američkim Državama, ali znaju li baš svi kako američko studiranje izgleda izvan filmova i teen serija? Odgovor na pitanje, kako je studirati u Americi pružila nam je Katarina Smiljanec, studentica treće godine nutricionizma, odnosno dijetetike na Virginia Tech Universityju. 

Dok se u Hrvatskoj fakultete koji su indeks poslali u prošlost mogu izbrojiti na prste jedne ruke, američki studenti ne znaju što je indeks jer je sve kompjuterizirano. Na Virginia Tech Universityju jedan od najvažnijih sistema koji postoji na VT-u je Hookie Spa, stranica na kojoj student može vidjeti svoj studentski broj, osobne informacije, kontakte u slučaju nesreće, račune koje treba platiti vezane uz studij, završne ocjene i prosjek na kraju svakog semestra, rang unutar odjela na kojem studira, raspored predavanja za pojedini predmet u sljedećem semestru, četverogodišnji plan studija (koje će predmete uzeti i kada), informacije o svom akademskom savjetniku ili mentoru, i tako dalje, priča nam Katarina.

Osim Hookie Spa, postoji i sistem Scholar (naziv ovisi od fakulteta do fakulteta) putem kojeg studenti mogu vidjeti koje kolegije trenutno slušaju, koji su im ispiti položeni te koje su konačne ocjene iz pojedinih kolegija. Ovdje i sami profesori stavljaju materijale s predavanja, obavijesti i ostale izvore.
Prijave za upis kolegija počinju čak dva mjeseca prije početka semestra, a od istih se može odustati šest tjedana nakon početka semestra, bez ikakvih posljedica, objašnjava Katarina. Predavanja traju između 50 i 75 minuta, dok laboratorijske vježbe mogu trajati od 90 minuta pa do 3 sata.
Za razliku od hrvatskih fakulteta gdje su ispitni rokovi obično razvučeni tri tjedna, u Americi je za ispitne rokove predviđen samo jedan tjedan, odnosno, ne postoje dva do tri ispitna roka za neki kolegij, već je ispitni rok samo jedan.

Što se tiče menzi, sam Virginia Tech kampus ima ukupno 20 menzi, a svaki student na početku semestra uplaćuje plan za jelo pri čemu može birati između tri velika plana i nekoliko manjih čime ostvaruje subvenciju od 50 posto. I u SAD-u postoje studentske iskaznice koje se također provuku na blagajni, ali ne postoje ograničenja obroka pa danu/tjednu/mjesecu. Što se tiče cijena obroka, one su dosta visoke. Tako ćete za jednu veliku miješanu salatu s piletinom odvojiti čak 6 dolara (33 kune), odnosno 3 dolara ako ste kupili plan za jelo na početku semestra. Cijene naravno variraju od menze do menze pa su tako najskuplje menze one koje poslužuju organske i lokalne proizvode, a najjeftinije one koje imaju švedski stol. U menzama sa švedskim stolom plaća se samo ulaz pa tako doručak košta 5,90 dolara (32,60 kuna), ručak 7 dolara (38,60 kuna), a večera 9,70 dolara (53,30 kuna).

Osim cijena obroka, visoke su i školarine: „Za studente s prebivalištem u Virginiji školarina je oko 23,600 dolara godišnje, a za studente iz drugih američkih država i internacionalne studente školarina je od 36,600 do 39,500 dolara godišnje. Iako su u Hrvatskoj školarine niske naspram američkih, izuzev privatnih fakulteta, zanimljivo je da se iznos školarina ipak može umanjiti: „Glavni oblik stipendija su akademske i sportske koje pokrivaju određeni postotak školarine ili cijeli iznos. Ostali oblici financijske pomoći su razne stipendije koje nude tvrtke koje surađuju s fakultetom.“

Na samom Virginia Tech kampusu postoji čak 27 studentskih domova, dok se Zagreb može „pohvaliti“ s ukupno 4 studentska doma. Zanimljivo je da su brucoši obavezni prvu godinu biti u domu kako bi se upoznali sa studentskim životom, kulturom fakulteta i općenito samim kampusom. Studentski domovi su podijeljeni na ženske, muške, za kadete s naglaskom na vodstvo, a ima i mješovitih.

Kao u Hrvatskoj, i u Americi postoje domovi gdje jedan kat dijeli kupaonicu: „Dom u kojem sam ja bila ima pet katova podijeljenih na apartmane s dnevnom sobom i dvije kupaone na pet soba, dok su ostali klasični domovi sa zajedničkom kupaonicom na katu. Sobe su za dvije osobe s krevetima na kat (koji se mogu „rastaviti“ i postaviti kao „normalni“ kreveti), pisaćim stolovima, stolcima i ormarima. Svi domovi imaju četiri do šest katova, dok jedan ima deset katova.“
Za razliku od hrvatskih studentskih domova, u Americi su posjete dozvoljene i do 2 sata u noći, dok u nekim domovima ograničenja ni ne postoje. Ipak postoje tzv. Resident advisors koji su zaduženi za red i mir na svakom katu, a „fešte“ završavaju u 3, najkasnije 4 sata ujutro.
Visoke su i cijene studentskih domova: „Cijene se kreću od 2200 dolara do 3400 dolara po semestru ako su u sobi dvije ili tri osobe, te od 3200 dolara do 4200 dolara po semestru ako je u sobi samo jedna osoba.“ 

Hrvatski i američki domovi imaju jednu zajedničku stvar, a to je činjenica da studentske sobe služe samo za tzv. zagrijavanje prije odlaska u neki klub ili kućne zabave.