LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Izmjene Zakona o HKO-u

Provjerili smo ostaju li studenti stručnih studija uistinu bez kvalifikacije

Donosimo kratak pregled utjecaja izmjena u Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru na studente stručnih studija, ali i više o tome što se zasad zna o rješavanju problema i koji su ciljevi inicijative 300=300.

Donosimo kratak pregled utjecaja izmjena u Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru na studente stručnih studija, ali i više o tome što se zasad zna o rješavanju problema i koji su ciljevi inicijative 300=300.

Nedavno smo vas pozvali da anonimno ispunite našu anketu ako imate pitanja koja se ne usudite pitati naglas i istaknuli da ćemo odgovoriti na neka od njih. Ovaj put osvrćemo se na pitanje koje nam je poslano vezano za studente stručnih studija i izmjena u Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
Vezano: 
Student nam je poslao kako je načuo da će svi studenti koji su završili ili još studiraju stručne studije na fakultetima i veleučilištima ostati bez kvalifikacije, odnosno da im se to neće priznati kao završeni studij nego kao da su završili srednju školu. Dodaje kako bi to značilo da neće imati visoku stručnu spremu nego srednju stručnu spremu. Iako smo i ranije znali da to nije točno, svejedno smo se obratili Ministarstvu znanosti i obrazovanja kako bismo doznali u kojem je stadiju pregovaranje sa studentima koji su članovi inicijative 300=300, ali i sam proces pregovaranja i donošenje Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Sama podjela na visoku i višu stručnu spremu zapravo ni ne postoji jer u Hrvatskoj postoji takozvani binarni sustav obrazovanja pa tako postoje stručni i sveučilišni studiji. Onima koji su svoj naziv stekli prije donošenja Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju isti je izjednačen s odgovarajućim akademskim ili stručnim nazivom ili akademskim stupnjem utvrđenim Zakonom. Stručni naziv, kako stoji u čl. 14. Zakona, stečen završetkom:
  • sveučilišnoga dodiplomskog studija, čijim završetkom se stječe visoka stručna sprema (VSS), izjednačen je s akademskim nazivom magistar odnosno magistra uz naznaku struke ili magistar inženjer, odnosno magistra inženjerka uz naznaku struke ili doktor, odnosno doktorica uz naznaku struke, sukladno članku 4. ovoga Zakona;
  • stručnoga dodiplomskog studija, u trajanju kraćem od tri godine čijim završetkom se stječe viša stručna sprema (VŠS), izjednačen je s odgovarajućim stručnim nazivom stručni pristupnik odnosno stručna pristupnica uz naznaku struke, sukladno članku 8. ovoga Zakona ili s odgovarajućim stručnim nazivom stručni prvo stupnik (baccalaureus) odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke ili stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka uz naznaku struke, sukladno članku 9. ovoga Zakona. Vijeće veleučilišta i visokih škola i Rektorski zbor zajednički će utvrditi i objaviti u Narodnim novinama popis odgovarajućih stručnih naziva i njihovih kratica s kojima se izjednačava stručni naziv stečen završetkom stručnoga dodiplomskog studija, u trajanju kraćem od tri godine, sukladno uputama koje donosi ministarstvo nadležno za visoko obrazovanje. Upute vezane uz područje biomedicine, ministarstvo nadležno za visoko obrazovanje donosi uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za zdravstvo. Visoka učilišta na kojima je stečen stručni naziv završetkom stručnog dodiplomskog studija u trajanju kraćem od tri godine mogu predložiti odgovarajući stručni naziv Vijeću veleučilišta i visokih škola i Rektorskom zboru radi utvrđivanja popisa odgovarajućih stručnih naziva i njihovih kratica;
  • stručnoga dodiplomskog studija, u trajanju od tri godine čijim završetkom se stječe viša stručna sprema (VŠS), izjednačen je sa stručnim nazivom stručni prvostupnik (baccalaureus), odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) uz naznaku struke ili stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer, odnosno stručna prvostupnica (baccalaurea) inženjerka uz naznaku struke, sukladno članku 9. ovoga Zakona;
  • stručnoga dodiplomskog studija, u trajanju od najmanje četiri godine čijim završetkom se stječe visoka stručna sprema (VSS), izjednačen je sa stručnim nazivom stručni specijalist, odnosno stručna specijalistica uz naznaku struke, sukladno članku 10. ovoga Zakona, a osobe koje su stekle takve stručne nazive zadržavaju prava koja proizlaze iz stečene visoke stručne spreme;
  • poslijediplomskoga stručnog studija koji se izvodi na sveučilištu izjednačen je s akademskim nazivom sveučilišni specijalist odnosno sveučilišna specijalistica uz naznaku struke, sukladno članku 6. ovoga Zakona.
Što se tiče spornog gubitka kvalifikacije u slučaju da do kraja godine odgovarajuće zakonodavno rješenje ne bude usvojeno u predviđenom roku, Ministarstvo kaže sljedeće:
– Budući da se pogrešno navodi da će, u slučaju da odgovarajuće zakonodavno rješenje ne bude usvojeno u predviđenom roku, pojedinci s kvalifikacijama koje se stječu završetkom stručnih studija „ostati bez (…) kvalifikacije“, smatramo potrebnim skrenuti pozornost na sljedeće: Predmetni Zakon nije temeljni zakon koji propisuje vrste i razine studija te kvalifikacije koje se stječu visokim obrazovanjem, već je tim Zakonom propisano smještanje kvalifikacija utvrđenih drugim relevantnim propisima na razine Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, kao reformskog instrumenta unapređenja kvalitete, relevantnosti i transparentnosti kvalifikacija. Vrste i razine studijskih programa, uključujući i stručne (vokacijske) i sveučilišne, te kvalifikacije koje se njima stječu propisane su Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Slijedom navedenoga, pojedinci ni u kojem slučaju ne bi „ostali bez kvalifikacija“ stečenih završetkom stručnih studija, koje se dokazuju valjanim javnim ispravama koje izdaju akreditirana visoka učilišta slijedom završetka akreditiranih studijskih programa bilo sveučilišnih bilo stručnih (vokacijskih). 
Rješavanje cijele situacije još je uvijek u tijeku, a trenutno se radi na Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Ministar Radovan Fuchs i predstavnici inicijative 300=300 već su u dva navrata trebali imati sastanak, no oba puta je morao biti odgođen. Prvi ga je put odgodio ministar zbog neodgodivih obveza, zbog prisustvovanja otvaranju doma u Splitu, dok je drugi put morao u samoizolaciju.
– Priprema Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru je u tijeku, uz konzultacije Ministarstva s ključnim dionicima. Ministarstvo namjerava pravovremeno uputiti Nacrt prijedloga Zakona u zakonodavnu proceduru usvajanja. Nacrtom prijedloga Zakona, poštujući Odluku Ustavnog suda, Ministarstvo predlaže jasno razlikovanje sveučilišnih i stručnih (vokacijskih) studijskih programa i kvalifikacija koje se njima stječu, uvažavajući pritom njihovu vrijednost i različitost. U tom smislu, Nacrtom prijedloga Zakona predlaže se uvažavanje ishoda učenja bitnih za kvalifikacije koje proizlaze iz postojećeg binarnog sustava visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Nadalje uvažit će se normativna rješenja propisana odredbama članka 69. do 74. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju(Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 – Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka i Rješenje USRH, 60/15 – Odluka USRH i 131/17). Predloženim Nacrtom prijedloga zakona ojačat će se osiguravanje kvalitete u primjeni Hrvatskog kvalifikacijskog okvira uz cjelokupni instrumentarij koji stoji na raspolaganju za uspostavu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. – kažu nam iz MZO-a.
Za što se zalažu studenti stručnih studija?

Prema onome što smo dosad saznali iz razgovora s predstavnicima incijative unazad nekoliko mjeseci, ali i sudeći prema objavama na Facebook stranici inicijative, studenti se brinu da će njihova diploma biti bezvrijedna i da će izmjene obeshrabriti buduće studente koji su htjeli upisati neki od stručnih studija. Ne protive se postojanju razlika u sveučilišnim i stručnim studijima, ali žele da i njihov studij bude prepoznat u hrvatskim zakonima. Iako je dio studenata svjestan da će im ostati kvalifikacija, brinu se kako će budući poslodavci reagirati ako budu podređeni onima sa sveučilišnih studija i ako njihove kvalifikacije ne budu jednakovrijedne.

Prema spornim izmjena Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u članku 6. i stavcima koji se odnose na razine HKO-a, a zbog Odluke koju je prihvatio Ustavni sud, pod razinom 6. – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih studija, više se neće ubrajati u preddiplomski stručni studij, nego samo preddiplomski sveučilišni studij. Isto vrijedi i za razinu 7.1. – kvalifikacije stečene završetkom diplomskih studija, gdje se ukida dio koji je glasio: specijalističkih diplomskih stručnih studija.

Kao ciljeve predstavnici i članovi incijative ističu sljedeće:
  • Novi Zakon o HKO-u – kvalifikacija stručnih studija brišu se iz Zakona o HKO-u 1. 1. 2021. te se time dovodi u pitanje sudbina bivših studenata preddiplomskih i specijalističkih stručnih studija, a trenutne studente stavlja u nezavidan položaj i neizvjesnu budućnost. Izmjene Zakona o HKO-u treba pod hitno staviti u proceduru i poslati na usvajanje u Sabor Republike Hrvatske.
  • Izmjena stručnih naziva – završetkom preddiplomskog stručnog studija (180 ECTS) stječe se naziv prvostupnik/ca (bacc.) kratica koja je prepoznata kod nas i u svijetu. Nakon završenog specijalističkog diplomskog stručnog studija (300 ECTS) stječe se naziv stručni/a specijalist/ica (struč. spec.) koji postoji samo u Republici Hrvatskoj, te dovodi do mnogih neugodnosti u današnje doba fluktuacije radne snage u Europskoj uniji i svijetu jer naziv nije prepoznat. Zalažemo se za izmjenu i dopunu Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i trenutni naziv stručni/a specijalist/ica izmjeni u magistar (eng. master).
Članovi inicijative istaknuli su na primjeru srednjoškolskog obrazovanja u čemu je problem. Prema Zakonu o HKO-u, srednje se škole sve svrstavaju na razinu 4, neovisno o tome jesu li trogodišnje, četverogodišnje, strukovne ili gimnazije, dok se sa studijima to nastoji izbjeći i napraviti razliku između stručnih i sveučilišnih studija tako što se navodi da stručni studiji ne mogu biti na jednoj razini kao sveučilišni zbog drugačijih ishoda obrazovanja, iako zapravo i jedni i drugi trebaju ostvariti jednak broj ECTS-a do kraja studija.

Što stoji u Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru?

S obzirom na to da su ukinute alineje koje prepoznaju stručne studije u  okviru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, važno je pronaći način na koji će se one uklopiti kako bi se izbjegla pravna praznina. Umjesto da se samo izbrišu stavci o stručnim studijima, u Nacrtu stoji sljedeći prijedlog:
– Članak 7.
(1) U HKO-u se uspostavlja trinaest razina cjelovitih kvalifikacija: 1; 2; 3; 4.1; 4.2; 5; 6.st; 6.sv; 7.1.st; 7.1.sv; 7.2; 8.1; 8.2.
Prema tome, stručni bi studiji bili na jednakoj razini, ali bi svejedno postojala razlika:
– Razina 6.st – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih stručnih studija
– Razina 6.sv – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih sveučilišnih studija 
– Razina 7.1.st – kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija
– Razina 7.1.sv – kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija
Trenutni je Nacrt donesen za vrijeme mandata bivše ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, a o novom Nacrtu i konkretnim planovima znat će se više nakon sastanka ministra Fuchsa i predstavnika inicijative.
FOTO: UNSPLASH