Plagijata će ipak još biti; softveri za provjeru autentičnosti radova imaju značajan nedostatak

Kao što smo nedavno pisali, hrvatski fakulteti odsad se mogu neograničeno koristiti softverima za provjeru autentičnosti radova. Od seminarskih radova do disertacija, profesori, ostalo nenastavno osoblje i studenti moći će provjeriti je li rad pisan riječima studenta ili vješto copy-pastean.

Vezano: Plagiranju radova došao kraj; sva javna sveučilišta dobila pristup softverima za provjeru autentičnost

Softveri za provjeru plagijata, pa tako i Turnitin i PlagScan, između kojih hrvatski fakulteti mogu birati, računalni su programi koji funkcioniraju tako da nečiji rad uspoređuju s bazom tekstova koja se sastoji od tekstova s interneta, od preko 178 milijuna članaka iz znanstvenih tekstova te od tekstova s dodatnih izvora poput Hrčka i Dabra te detektiraju rečenice i paragrafe koji su identični ili gotovo identični već postojećim radovima.

Iako takvi softveri imaju brojne prednosti, poput mogućnosti provjere velikog broja radova iz repozitorija u vrlo kratkom vremenu i usporedbe rada koji se provjerava s vanjskim izvorima, njihova implementacija ne znači da je plagijatima došao kraj.

Naime, ni Turnitin ni PlagScan, iako mogu detektirati plagijate na gotovo svim svjetskim jezicima, ne mogu detektirati plagijat u obliku rada prevedenog s drugog jezika. Dakle, studenti koji su u svojim radovima dosad prepisivali od autora na hrvatskom jeziku, vrlo će vjerojatno biti uhvaćeni. Međutim, one koji se u svojim radovima koriste prevođenjem stranih radova, softver neće moći detektirati. 

Upit o tome postoji li mogućnost detektiranja prevedenog teksta postavili smo i Sveučilišnom računskom centru te su nam potvrdili da proizvođači softvera Turnitin, iako rade na tom problemu, nemaju još do kraja izrađen način kojim bi detektirali prevedeni plagijat: 

– Mogućnost koju opisujete nudi softver Turnitin, a riječ je o funkciji Translated Matching. Trenutno je dostupna u beta verziji, što znači da se još uvijek radi na testiranju i poboljšanju njezinih značajki. Ako je ova opcija uključena, softver Turnitin pri usporedbi prevodi postavljeni tekst na engleski jezik te ga uspoređuje s dostupnim izvorima, generirajući potom zasebni izvještaj.

Softver PlagScan, s druge strane, još nema takvu mogućnost: 

–  Za razliku od Turnitina, proizvođači PlagScana zasad nemaju u planu razvijati takvu opciju. Umjesto toga, razmatraju mogućnost pristupa problematici prepoznavanja prijevoda koji je neovisan o jeziku teksta. Naime, kako su nam naveli njihovi predstavnici, istražuju potencijalne prednosti korištenja jedinstvenim položajem citata u cjelovitom tekstu dokumenta kako bi se procijenila sličnost te otkrio potencijalni plagijarizam. Naglašavamo da ovakva mogućnost trenutno nije dostupna u softveru PlagScan.

U etičkim kodeksima svih hrvatskih sveučilišta nalaze se članci koji osuđuju plagiranje i obvezuju pripadnike akademske zajednice na akademsko poštenje i čestitost. No u svojem istraživanju Stavovi studenata korisnika Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu o plagiranju i javnoj objavi ocjenskih radova Dunja Majstorović s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu navodi kako je 58% svih ispitanih studenata barem jednom kopiralo nekoliko rečenica bez navođenja izvora, 34% je barem jednom kopiralo nekoliko odlomaka bez navođenja izvora, a čak 11% nekoliko stranica.

Iz tih je podataka očito kako se akademsko poštenje ne njeguje dovoljno na hrvatskim sveučilištima, a studenti, budući da ih se rijetko otkriva i još rjeđe kažnjava za plagiranje, često posežu za tuđim riječima kako bi ispunili svoje studentske obaveze. Dakle, teško je očekivati kako će bilo koji softver ili kazna za prepisivanje u potpunosti iskorijeniti prepisivanje.

Ipak, nadajmo se kako će novi, korisni softveri za detekciju plagijata ne samo pomoći profesorima da uhvate prepisivače već da će potaknuti studente, ali i ostale pripadnike akademske zajednice, da se prema tuđim paragrafima, odlomcima, riječima, mislima i idejama odnose s poštovanjem.